„Dejvid Bouvi je bio primer jednostavnosti“

Piše, briše, fotografiše: Mladen Savković

„Baš je bilo grozno“, prisjeća se Barbara Garčević onog dana kada je saznala da se desilo nešto za šta je dobar dio planete vjerovao da uopšte nije moguće. „Dobila sam poruku u pola deset od Voje Aralice: ’Umro je Dejvid Bouvi.’ Ja sam mu samo odgovorila: ’Kako ti misliš da ja nastavim dan?’ Bila sam u šoku. Potpuno sam bila oduzeta. Sećam se da sam Sergeju Trifunoviću tada poslala samo onaj tužan smajli. Uopšte nisam mogla da napišem da je umro Bouvi.“

Iako je i dalje teško povjerovati u to, Bouvi je zvanično napustio našu planetu 10. januara, na sebi svojstven način, dva dana poslije objavljivanja hvaljenog albuma „Blackstar“, praveći čak i od svoje smrti umjetničko delo. Ali Bouvijev lik i djelo nemaju namjeru da se presele sa naših meridijana, što dokazuje i izložba „Belgrade to Bowie“ u čijem znaku prolazi ljeto u Beogradu.

Riječ je o izložbi razvijenoj oko fotografija Brajana Rašića, fotografa porijeklom sa Dorćola, koji je Bouvijeve transformacije bilježio duge dvije decenije. Na njegove foto-priče nadovezuju se radovi beogradskih umjetnika inspirisanih Bouvijevom muzikom, modom, pokretima i filmovima, frizurama i cipelama, koracima i stihovima…

belgrade to bowie vizualBELGRADE TO BOWIE
28. maj – 21. avgusta
Muzej jugoslovenske kinoteke
Uzun Mirkova 1, Beograd

Autori: Barbara Garčević, Sergej Trifunović.
Odabir fotografija / scenografija: Jasmina Holbus
Produkcija: Maria Jelesijević
Vizuelni identitet: DesignBüro

Cijena ulaznice: 300 dinara
Belgrade to Bowie Pass: 1000 dinara (omogućava 15 ulazaka na izložbu kao i popust od 15% na sve suvenire, knjige, ploče i diskove)

Iako otvorena krajem maja, izložba uspješno nastavlja svoj život i početkom ljeta. Ključaonica se protekle subote po vrelom beogradskom popodnevu zaputila u Muzej jugoslovenske kinoteke, gdje su se kroz nekoliko sati smjenjivali posjetioci različitih uzrasta. Neki od njih došli su da nabave Bouvijeve ploče koje se, uz posebno izrađene suvenire, ovdje mogu kupiti. Bilo je i onih koji su na izložbu došli po drugi put, jedna posjetiteljka iz inostranstva došla je po specijalno naručenu majicu, dok je svoju žeđ za Bouvijem tog dana u Kinoteci ugasila i jedna porodica sa dvoje djece. Trud koji su autori izložbe Barbara Garčević i Sergej Trifunović uložili, izgleda da se isplatio. Naročito ako se uzme u obzir to da je cijela ova priča zapravo trebalo da se desi još prije tri godine. Ali čudna je sudbina…

DSC00650
Foto: Mladen Savković

„Pre tri godine sarađivala sam sa Resonate festivalom kada me je Dragan Ambrozić pitao za fotografije nekih poznatih muzičara. Želeo je da pripremi jednu izložbu. Kontaktirala sam Brajana jer smo se znali više godina i pitali sam ga da nema slučajno Bouvijeve fotografije. Ispostavilo se da on ne samo da ’ima njegove fotografije’, već da ima Bouvijeve fotografije iz dvodecenijskog raspona! I one nikada nisu bile izložene“, priča Barbara za Ključaonicu. „Tačnije, samo je 1984. godine imao izložbu u Beogradu, gde je predstavio svoje britanske muzičare. Izložba se zvala ’Osamdeset četvrta’ i naslovna fotografija je bila baš jedna sa Bouvijem. Ali nikada nije imao izložbu isključivo Bouvijevih fotografija.“

Stvari su počele da se odvijaju same od sebe i to na način na koji ona nije ni slutila. Kako kaže, u cijelu priču brzo se uključio Sergej Trifunović sa kojim je sarađivala na drugim projektima („Odmah je počeo da se loži, što je dalo neke strava rezultate.“), našli su se sponzori, Muzej istorije Jugoslavije ustupio je prostor, okupio se tim saradnika…

DSC00585
Foto: Mladen Savković

„U međuvremenu smo preko Brajana stupili u kontakt sa menadžmentom Bouvija koji je bio oduševljen i čak je hteo da nam video ili audio porukom otvori izložbu. Sreći nikad kraja“, navodi Barbara. Iako privedena kraju, cijela ideja ubrzo je pala u vodu zbog povlačenja sponzora i nedostatka novca. Jedno odlaganje za drugim, jedan datum za drugim i priča zvana „Belgrade to Bowie“ postala je dio zaborava. Sve dok 10. januara ove godine svijet nije probudila vijest da je Bouvi preminuo.

„Onog trenutka kada je Bouvi umro, Sergej se setio da bi bilo dobro da to pošaljemo na još nekoliko adresa, možda naiđemo na više razumevanja. Pozvali smo i grad Beograd, zakazali su nam sastank, uključila se Rajfajzen banka i krenuli smo u realizaciju vrlo brzo“, priča Barbara.

DSC00582
Foto: Mladen Savković

Kada kroči u izložbeni prostor, posjetioca dočekuju nekoliko gigantskih formata Rašićevih fotografija sa Bouvijevim likom  iz različitih faza koje malo koga mogu ostaviti ravodnušnim. Dodajući svemu tome prozračno, magično i vrtoglavo novo zdanje Jugoslovenske kinoteke, pred posjetiocem se otvara Bouvijev svijet koji kroz stotinak Rašićevih fotografija, dokaza Bouvijeve magije na sceni, vodi sve do galerije u samom potkrovlju, do radova beogradskih umjetnika koji pokazuju koliki su Bouvijev uticaj i snaga njegove inspiracije zaista bili.

„Naša ideja jeste potekla od Brajana i njegovih fotografija, ali hteli smo da sve ovo bude beogradska priča, da uključimo što više beogradskih umetnika. Svi su pozvani još 2013. godine da učestvuju u projektu. Neki su na zadatak odgovorili tada, neki u međuvremenu, a neki poslednjih nekoliko meseci. Recimo, gitaru je radio Aleksandar Gligorijević za izložbu još pre tri godine, dok je Milorad Stajčić skulpturu Bouvija iz perioda Aladina Sejna uradio pre mesec dana. On je zapravo čuo da se izložba dešava i sam nam se javio.“

DSC00609
Foto: Mladen Savković

Milorad nije jedini koji se samoinicijativno priključio priči, a radove mnogih umjetnika publika će moći da vidi i čuje tokom dana koji dolaze. Barbara za Ključaonicu otkriva i da je dogovorena saradnja sa izdavačkom kućom „System Comics“, pa će u okviru pratećeg programa izložbe Kinoteka uskoro ugostiti poznate domaće crtače stripa koji će na licu mjesta praviti svoje strip table, potpisivati ih i prodavati ih Bouvijevim fanovima po specijalnim cijenama.

U planu su i brojne radionice sa dizajnerima na kojima će se praviti BTB majice, zatim tribine, izrada kataloga sa odabranim fotografijama posjetilaca, a filmski ciklus sa ostvarenjima u kojima je igrao Bouvi već je počeo. Barbara posebno ističe i plan da se oda počast Bouvijevom poigravanju sa elektronskom muzikom kroz „Belgrade To Bowie“ kompilaciju sa obradama njegovih hitova od strane naših poznatih DJ-jeva i producenata.

DSC00631
Foto: Mladen Savković

#INFO —>> Zahvaljujući velikoj podršci Raiffeisen banke, koja je pokrovitelj ove izložbe, kao i Gradu Beogradu, posjetioci će naredna dva mjeseca u Jugoslovenskoj kinoteci moći da uživaju i u vrlo uzbudljivom i bogatom  pratećem programu, a u saradnji sa izdavačkom kućom Mascom, ova izložba je obogaćena i svim Bouvijevim izdanjima na vinilima i CD-ovima, kao i knjigama koje je obezdedila knjižara Vulkan.

Cjelokupan prateći program koji će trajati do druge polovine avgusta osmišljen je kako bi privukao posjetioce da se druže sa Bouvijem i poslije otvaranja izložbe i medijske prašine koja se tada podigla.

„Kod nas ljudi često misle da je samo otvaranje izložbe važno, ali nije tako. Zapravo, prava publika koju to zanima doći će kasnije da na miru vidi izložbu. I reakcije su divne, više nego zadovoljavajuće. Naravno da postoje i ljudi koji traže zamerke. Prve dve nedelje nakon otvaranja izložbe i ja sam bila nezadovljna jer je nedostajalo mnogo toga zbog trke sa vremenom, tako da sam bila u potpunosti saglasna sa nekim lošim komentarima i hvala tim ljudima što su i mene inspirisali da popravimo neke stvari.“

DSC00602
Foto: Mladen Savković

Kao svaki pravi fan, Barbara kaže da voli sve Bouvijeve faze i albume kao i da je kod njega fascinira „to što je bežao od jednog stila i jedne vrste muzike, ali nikako nije mogao da pobegne od kvaliteta“. Obožava faze Zigija Stardasta i Aladina Sejna, album „Tonight“ i „Outside“, ali i jedno Bouvijevo izdanje koje nije toliko popularno.

„Obožavam i album ’Never Let Me Down’ koji je fantastičan jer su pesme na njemu toliko u skladu jedna sa drugom. Vidi se da je za njega to bio jedan miran period, bez  oscilacija. Ali i poslednja dva albuma su odlična. Momenat konstantnog menjanja sebe kroz sve što radiš, kao što je to u Bouvijevoj priči, veoma je inspirativan. Nije dobro ni da slušaš, a ni da stvaraš samo jednu vrstu muzike. Tako je valjda i u životu, ne možeš da doručkuješ uvek istu stvar.“

DSC00664
Foto: Mladen Savković

Razgledajući fotografije, šetajući po spratovima Kinoteke, posjetioca će dočekati ne samo prizori Bouvija sa koncerata, već i sa fotografije druženja sa brojnim drugim muzičarima i ličnostima koje je poštovao. Tako je, igrom slučaja, Brajan Rašić zabilježio i jedan od poslednjih Dejvidovih nastupa.

„Gore na spratu je jedna fotografija Bouvija sa Dejvidom Gilmorom iz 2006. godine“, navodi nas Barbara. „Brajan je zvanični Gilmorov fotograf i tada ga je pratio na turneji, a Bouvi je na jednom koncertu bio gost iznenađenja. To je jedan od njegovih poslednjih nastupa gde je promovisao sebe kao muzičara. Ono što je kasnije snimao promovisao je diskretno, bez javnih izlaganja. Čak su mi pričali ljudi da se nije znalo u kom studiju ili gradu snima nove pesme. On je pravi primer toga kako neko može da bude umetnik i zvezda, a da živi normalno.“

DSC00588
Foto: Mladen Savković

#ART —>> Skulptura „Life on Mars“ umjetnika Marka Lađušića nalazi se u atrijumu Kinoteke, pored Brajanovih fotografija velikih formata, kao i „Gitara“ vajara Aleksandra Gligorijevića. Na posljednjem nivou Kinoteke, u tzv. potkrovlju, dočekuje vas statua Milorada Stajčića, koja predstavlja Bouvia iz perioda Aladina Sejna u čuvenom kostimu Kansaija Jamamota, u prirodnoj veličini. Odmah iza nje, ređaju se izuzetni radovi slikara Mateje Petkovića, zatim Gorana Vitanovića, Svetlane Ninković i Vladimira Vesovića, grafičkih dizajnera Gorana Milanovića, Željke Mićanović Miljković i Nemanje Jehličke, kao i ilustracije Nina Maljevića i Duška Stefanovića. U toku jula zahvaljujući saradnji sa izdavačkom kućom „System Comics“ ovoj ekipi umjetnika pridružiće se i brojni strip crtači.

Dok se pripremamo za subotnje kviz izdanje, prvo od nekoliko u kojima posjetioci mogu da provjere svoje znanje o Bouviju i osvoje neku od nagrada, Barbara nastavlja oduševljeno da priča o svojoj inspiraciji, priznajući da ne bi nikada ovakvu priču ponovila za neku drugu zvijezdu. Ako je Bouvi uopšte bio zvijezda u tom smislu…

„Meni je bila zanimljiva izjava njegove supruge Iman: ’Za mene je on uvek bio Dejvid Džouns’. Dakle, on kod kuće nikada nije bio zvezda. To je samo potvrda da je energija kojom je zračio, da je to što je radio i čime nas je zavodio, da je to nepogrešivo bio on. Brajan mi je pričao kako uvek daje klijentu fotografije na proveru pre objave, ali kaže da Bouvi nikada u životu nije tražio da se nešto na njima promeni, kao što su to tražile neke druge zvezde. Bio je jedan samosvestan, vrlo normalan čovek koji je na zemlji i ne pati od sindroma zvezda. I, zapravo, bio je veoma jednostavan. Njegova muzika je jednostavna. On je primer jednostavnosti u svemu što radi. Zbog toga je i bio toliko velik.“

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s